Dobijanje podrške za mentalno zdravlje nakon porođaja – postporođajna depresija i drugi simptomi
Nakon što osoba donese kući novorođenče — bilo da je reč o roditelju koji je rodio, partneru ili usvojitelju — može doživeti mešavinu emocija. Dok radost i uzbuđenje mogu biti prisutni, moguće je i da osoba doživi tugu, stres, anksioznost i druge emocionalne poteškoće. U ovom tekstu govorićemo o najčešćim izazovima mentalnog zdravlja nakon porođaja i o važnosti traženja podrške.

Briga o mentalnom zdravlju nakon porođaja ne znači da ste loš roditelj
Stigma u vezi sa traženjem pomoći za mentalno zdravlje nakon porođaja
Mnogi novi roditelji se plaše da će ih drugi osuđivati zbog široko rasprostranjene stigme koja postoji kada su u pitanju teme vezane za roditeljstvo. Kada je u pitanju mentalno zdravlje, staratelji mogu oklevati da potraže pomoć iz straha da će biti označeni kao nesposobni roditelji. Sramota i strah od osude takođe mogu učiniti da se osoba oseća usamljeno u svom iskustvu, što može dodatno pogoršati probleme mentalnog zdravlja i dodatno odložiti traženje pomoći.
Kako se boriti protiv stigme vezane za traženje pomoći
Borba protiv stigme može da podrazumeva otvaranje dijaloga i povećanje svesti i dostupnosti resursa za mentalno zdravlje novim roditeljima. Kako jedna studija navodi, poboljšanje mentalne pismenosti kod roditelja može biti ključna i posebno delotvorna komponenta tog napora. Vremenom, ovakvi pristupi mogu doneti bolje ishode za roditelje, decu i zajednice.
O postporođajnoj depresiji
Postporođajna depresija (PPD) je vrsta depresije koju neki pojedinci dožive nakon porođaja. Treba napomenuti da ona može uticati ne samo na majke koje su rodile, već i na njihove partnere i na usvojitelje. Ovo stanje može ozbiljno uticati na sposobnost osobe da brine o sebi i o bebi, utičući na povezivanje, hranjenje i opšte blagostanje i roditelja i deteta. To nije samo tuga ili prolazni „baby blues“ – već dijagnostikovano mentalno oboljenje. Bez profesionalne pomoći, simptomi PPD-a se obično pogoršavaju.
Studija iz 2023. objavljena u American Journal of Obstetrics and Gynecology izveštava da je prevalenca postporođajne depresije 13,9% u opštoj populaciji. Iako je češća kod žena, istraživanja pokazuju da pogađa i 7,82–9,23% novopečenih očeva. PPD može pogoditi bilo koga, bez obzira na pol, uzrast, rasu, seksualnu orijentaciju ili socioekonomski status.
Simptomi i dijagnoza postporođajne depresije (PPD)
U najnovijem izdanju Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM-5-TR), postporođajna depresija nije klasifikovana kao zasebna dijagnoza, već kao specifikacija za veliki depresivni poremećaj, bipolarni poremećaj tipa I ili druge poremećaje raspoloženja. Kod osoba koje imaju ovo stanje, prva epizoda velike depresije obično počinje tokom trudnoće ili u roku od četiri nedelje nakon porođaja, iako neka tumačenja kriterijuma produžavaju taj period na godinu dana posle porođaja.
Za dijagnozu PPD potrebno je da osoba doživi depresivno raspoloženje ili gubitak zadovoljstva u većini aktivnosti, plus još četiri ili više od sledećih simptoma tokom najmanje dve nedelje:
- Promene apetita
- Promene u obrascima spavanja
- Nizak nivo energije
- Poteškoće u koncentraciji ili donošenju odluka
- Nemir, uznemirenost ili usporeni pokreti i govor
- Anksioznost i panični napadi
- Uporni osećaji straha
- Osećanja krivice ili bezvrednosti
- Intenzivan očaj
- Misli o smrti ili samoubistvu
- Nametljive misli o povređivanju sebe ili deteta
Faktori rizika za PPDc
Nekoliko faktora može povećati rizik od razvoja PPD-a, uključujući:
- Lična istorija depresije, posebno tokom trudnoće
- Porodična istorija depresije ili poremećaja raspoloženja
- Prisutnost drugih stanja poput anksioznih poremećaja ili opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP)
- Finansijske poteškoće, problemi u vezi ili druge stresne okolnosti
- Izolacija i nedostatak podrške porodice, prijatelja ili partnera
- Nisko samopouzdanje
Napomena o terminima: prenatalna, perinatalna i postnatalna depresija
Mentalni problemi vezani za trudnoću i porođaj mogu se javiti u različitim vremenskim okvirima. Prenatalna depresija se javlja tokom trudnoće, perinatalna depresija se odnosi na simptome koji se javljaju bilo kada od trudnoće pa do godinu dana posle porođaja, dok se postnatalna depresija odnosi isključivo na depresiju posle porođaja.
O postporođajnoj psihozi
Postporođajna psihoza je ozbiljno mentalno stanje koje karakterišu nagli psihotični simptomi, kao što su halucinacije, zablude i dezorganizovane misli, obično u roku od nekoliko nedelja nakon porođaja. To je psihijatrijsko hitno stanje koje zahteva hitnu medicinsku pomoć.
Iako je ređa od PPD-a, postporođajna psihoza može biti opasna po život i zahteva brzu intervenciju i obično hospitalizaciju. Najčešće je kratkog trajanja i dobro reaguje na terapiju.
Faktori rizika i učestalost postporođajne psihoze
Osobe koje imaju istoriju bipolarnog poremećaja, šizoafektivnog poremećaja, šizofrenije ili prethodna iskustva sa postporođajnom psihozom su u većem riziku. Takođe, oni sa porodičnom istorijom psihoze ili bipolarnog poremećaja mogu biti ranjiviji. Globalna učestalost postporođajne psihoze iznosi između 0.089 i 2.6 na 1.000 porođaja.
Snalaženje u emocionalnim promenama nakon porođaja
Dobrodošlica detetu u dom može izazvati složen spoj emocija. Iako je u ovom užurbanom periodu često teško posvetiti se brizi o sebi, to može biti ključno za mentalno blagostanje roditelja, a time i deteta. U nastavku su neki saveti za samopomoć koji mogu biti korisni u ovom periodu.
Takođe, imajte na umu da je tokom ovog perioda preporučljivo da budete u redovnom kontaktu sa svojim lekarom i da iskreno razgovarate o izazovima koje doživljavate. Lekar vam može ponuditi podršku, resurse i pomoći vam da razvijete održive navike brige o sebi, kao i da prati vaše mentalno zdravlje.
Snalaženje u emocionalnim promenama nakon porođaja
Dobrodošlica detetu u dom može izazvati složen spoj emocija. Iako je u ovom užurbanom periodu često teško posvetiti se brizi o sebi, to može biti ključno za mentalno blagostanje roditelja, a time i deteta. U nastavku su neki saveti za samopomoć koji mogu biti korisni u ovom periodu.
Takođe, imajte na umu da je tokom ovog perioda preporučljivo da budete u redovnom kontaktu sa svojim lekarom i da iskreno razgovarate o izazovima koje doživljavate. Lekar vam može ponuditi podršku, resurse i pomoći vam da razvijete održive navike brige o sebi, kao i da prati vaše mentalno zdravlje.
Briga o fizičkom zdravlju
Briga o telu često predstavlja osnovu za opšte blagostanje. Prvo, prioritet treba dati spavanju jer ono može biti ključno za stabilizaciju raspoloženja. Iako može biti teško sa novorođenčetom, važno je obezbediti što više kvalitetnog sna. Na primer, možete praktikovati dobru higijenu spavanja kako biste lakše zaspali kad god imate priliku za odmor, a kratki dnevni odmori mogu pomoći u očuvanju nivoa energije.
Redovni obroci koji uključuju što više hranljivih namirnica mogu pomoći u regulaciji raspoloženja. Posavetujte se sa lekarom ili nutricionistom o najboljoj ishrani za podršku fizičkom i mentalnom zdravlju tokom postporođajnog perioda, naročito ako dojite.
Na kraju, porazgovarajte sa lekarom o postepenom vraćanju fizičkoj aktivnosti; on će vas uputiti koji je nivo vežbanja bezbedan tokom procesa oporavka. Istraživanja dosledno pokazuju da čak i lagane vežbe mogu znatno poboljšati raspoloženje i pomoći u smanjenju simptoma depresije.

Briga o fizičkom zdravlju
Briga o telu često predstavlja osnovu za opšte blagostanje. Prvo, prioritet treba dati spavanju jer ono može biti ključno za stabilizaciju raspoloženja. Iako može biti teško sa novorođenčetom, važno je obezbediti što više kvalitetnog sna. Na primer, možete praktikovati dobru higijenu spavanja kako biste lakše zaspali kad god imate priliku za odmor, a kratki dnevni odmori mogu pomoći u očuvanju nivoa energije.
Redovni obroci koji uključuju što više hranljivih namirnica mogu pomoći u regulaciji raspoloženja. Posavetujte se sa lekarom ili nutricionistom o najboljoj ishrani za podršku fizičkom i mentalnom zdravlju tokom postporođajnog perioda, naročito ako dojite.
Na kraju, porazgovarajte sa lekarom o postepenom vraćanju fizičkoj aktivnosti; on će vas uputiti koji je nivo vežbanja bezbedan tokom procesa oporavka. Istraživanja dosledno pokazuju da čak i lagane vežbe mogu znatno poboljšati raspoloženje i pomoći u smanjenju simptoma depresije.
Postupanje sa samosaosećanjem
Jedan od čestih simptoma depresije jeste osećaj krivice bez jasnog razloga. Kada se to kombinuje sa društvenim očekivanjima o tome kako bi jedan nov roditelj „trebalo“ da se oseća, može doći do osećanja srama i problema sa samopouzdanjem, što može dodatno pogoršati ili doprineti mentalnim poteškoćama u postporođajnom periodu.
Ako osećaš krivicu ili sram zbog postporođajne depresije (PPD) ili bilo kog drugog problema sa mentalnim zdravljem, važno je da znaš da nisi sam/a. Mentalne poteškoće nisu pitanje krivice, i postoji dostupna podrška koja ne osuđuje i puna je razumevanja.
Može ti pomoći da budeš blag prema sebi u ovom periodu i da se prema sebi ponašaš sa istom saosećajnošću koju bi iskazao/la prijatelju. Razmisli o tome da vodiš dnevnik u koji možeš beležiti svoja osećanja i misli, posebno tražeći obrasce negativnog unutrašnjeg dijaloga koji možeš nežno preusmeravati.
Vežbe svesne pažnje (mindfulness) takođe ti mogu pomoći da ostaneš prisutan/na i da osvestiš unutrašnji narativ. Kada postaneš svesniji/a negativnog samogovora, možeš početi da uviđaš obrasce i da ih preformulišeš u realističnije, pozitivnije misli. Obučeni terapeut ti u tome može dodatno pomoći.
Kada je vreme da se obratiš stručnjaku za mentalno zdravlje?
Ako simptomi depresije, anksioznosti ili druge promene raspoloženja traju duže od dve nedelje nakon porođaja, ili ako te simptomi ometaju u brizi o sebi ili bebi — to je obično znak da treba potražiti pomoć stručnjaka.
Posebno obrati pažnju na sledeće simptome:
- Promene apetita
- Osećanja bezvrednosti ili krivice
- Gubitak interesovanja za aktivnosti koje su ti ranije pričinjavale zadovoljstvo
Iako je normalno osećati umor i manjak motivacije posle porođaja, ako ti ti osećaji ne prolaze, razgovaraj sa stručnjakom. Depresija često vodi ka povlačenju iz društva, što može dodatno pogoršati stanje.
Važno je zapamtiti: imati mentalne poteškoće ne znači da si loš roditelj. Ako imaš emocionalne izazove — zaslužuješ podršku koja je saosećajna i stručna.
Važnost rane intervencije kod postporođajne depresije i drugih izazova
Rana intervencija kod PPD-a i drugih mentalnih stanja može dovesti do bržeg smanjenja simptoma, sprečiti da stanje postane hronično i smanjiti njegov uticaj na celokupno blagostanje.
Rano lečenje takođe pomaže roditeljima da razviju efikasne načine suočavanja sa simptomima i da smanje rizik od ponovnih epizoda depresije, uključujući i one koje se mogu javiti tokom budućih trudnoća.
Rano lečenje pomaže i u izgradnji veze između roditelja i deteta, što je ključno za razvoj sigurne i negujuće emocionalne povezanosti. Posredno, to može smanjiti rizik po detetov kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj.
Na kraju, imaj na umu da ne moraš da čekaš ozbiljne simptome da bi potražio/la pomoć. Rad sa terapeutom može koristiti svakome — bilo da prolaziš kroz depresiju ili ti je jednostavno potrebna podrška u prilagođavanju na roditeljstvo. U svakom slučaju — nisi sam/a i pomoć postoji.
Uobičajeni tretmani za postporođajne mentalne poteškoće
Preporučeni tretman za postporođajne izazove zavisi od osobe, njenih simptoma i individualnih potreba. Evo nekoliko čestih terapijskih pristupa koje terapeut može preporučiti:
Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) – terapeut uči klijenta kako da prepozna i promeni negativne obrasce mišljenja i ponašanja koji mogu doprineti depresiji, niskom samopouzdanju ili drugim poteškoćama.
Interpersonalna terapija (IPT) – fokusira se na poboljšanje međuljudskih odnosa i komunikacije kako bi se ublažili konflikti ili simptomi depresije.
Dijalektička bihevioralna terapija (DBT) – uključuje intervencije usmerene na jačanje svesne pažnje (mindfulness) i tolerancije na stres.
Ako ti je dijagnostikovana bolest kao što je postporođajna depresija ili psihoza, lekar ili psihijatar može preporučiti i lekove, kao što su inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) ili stabilizatori raspoloženja. Nikada nemoj započinjati, prekidati ili menjati terapiju bez konsultacije sa lekarom.
Istraživanje opcije onlajn terapije za postporođajne izazove
Dobijanje podrške za mentalno zdravlje može biti ključni deo samopomoći za novog roditelja. Međutim, balansiranje brige o bebi i drugih obaveza često otežava odlazak na terapiju uživo. U takvim situacijama, onlajn terapija može biti praktičnija alternativa.
Na primer, putem platforme kao što je MenderMind, možeš biti povezan/a sa licenciranim terapeutom na osnovu svojih potreba i preferencija kroz kratak upitnik. Zatim se sa terapeutom možeš sastajati virtuelno — putem telefona, video poziva ili poruka unutar aplikacije, u zavisnosti od toga šta ti najviše odgovara. Takođe, možeš promeniti terapeuta u bilo kom trenutku, bez dodatnih troškova, dok ne pronađeš pravog. Plus, sesije onlajn terapije često su povoljnije od onih uživo, ako nemaš osiguranje.
Istraživanje opcije onlajn terapije za postporođajne izazove
Sve više istraživanja pokazuje da onlajn terapija može biti jednako efikasna kao terapija uživo u mnogim slučajevima. Nekoliko studija potvrđuje da je onlajn terapija delotvorna i kod postporođajne depresije.
Zaključak
Postporođajni mentalni izazovi su česti kod roditelja koji su rodili, partnera i usvojitelja. Na primer, osoba može doživeti postporođajnu depresiju ili psihozu — i oba stanja zahtevaju pravovremenu stručnu pomoć kako bi se osigurali najbolji ishodi i za roditelja i za dete.
Nov roditelj može potražiti podršku i zbog drugih emocionalnih izazova, konflikata u vezi ili opšteg prilagođavanja na roditeljstvo. Iako stigma oko roditeljskog mentalnog zdravlja i dalje postoji, povećavanje svesti i dostupnosti pomoćimože znatno poboljšati ishode za nove roditelje i njihovu decu.